PRETRAŽIVANJE GOOGLE ZNALCA
|
error co-financing with the City of Rivers and
| | | INA sponzor Izložbe glagoljice |
| | |
| uz sufinanciranje Grada Rijeke i | | | | PRIJAVA ZA POSJET IZLOŽBI | Županije primorsko - goranske | | | | | | | | | | | | | |  |  | |
|---|
| | Izložba glagoljice otvorena je u prostoru Sveučilišne knjižnice Rijeka 30. prosinca 1968. godine, u čast obilježavanja 25. godišnjice odluke o pripojenju Istre i Rijeke matici Hrvatskoj. Autori su ove izložbe - jedinstvene u Hrvatskoj i svijetu - dr. Vanda Ekl, akademik Branko Fučić i arhitekt Igor Emili. Sveučilišna knjižnica 2008. godine obilježava 40. godišnjicu otvorenja Izložbe glagoljice, povodom čega se pristupilo njenom osuvremenjivanju, koje će teći u nekoliko etapa, u sklopu projekta „40. godišnjica Izložbe glagoljica“. Dosad su napravljene mramorne pločice uz izloške u obliku glagoljskih slova s tekstom na hrvatskom i engleskom jeziku, u suradnji s Akademijom primijenjenih umjetnosti iz Rijeke. Uređen je prostor izložbe, nabavljeno računalo s glagoljskim fontom te pisač, uz pomoć kojih će posjetitelji moći ispisivati željeni tekst na glagoljici te ga otisnuti i ponijeti sobom. Prikazivat će se dokumentarni filmovi o glagoljici, Bašćanskoj ploči i Šimunu Kožičiću Benji. Planirano je i snimanje dokumentarnog filma o glagoljici. Sponzori ove etape osuvremenjivanja Izložbe glagoljice su Grad Rijeka, Županija primorsko-goranska te INA-industrija nafte. U sklopu proslave 40. obljetnice Izložbe glagoljice, Sveučilišna knjižnica kao suorganizator uključila se u rad Međunarodnog znanstvenog skupa o životu i djelu akademika Branka Fučića, koji je održan u Malinskoj na otoku Krku od 30. siječnja do 01. veljače 2009. godine. Tom je prigodom, povodom 10. obljetnice smrti akademika Fučića, 31. siječnja 2009. u Sveučilišnoj knjižnici otvorena izložba te predstavljen zbornik. Godine 2010. u sklopu projekta Sveučilišna knjižnica Rijeka izdala je Vodič kroz Izložbu glagoljice na hrvatskom jeziku, koji će biti predložak za izdanja na stranim jezicima. Posjet izložbi uz prethodnu PRIJAVU E-mail:
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
| |
|---|
| | |
|---|
| | |
|---|
| | | |
|---|
| | | |
|---|
| | Vodič kroz izložbu | |
|---|
| | | |
|---|
| | Glagoljica je izvorno slavensko pismo.
Na krajnjem zapadu svoje zemljopisne raširenosti, na istarsko-kvarnerskom području, doživjelo je ono svoj najburniji i najtrajniji procvat.
Od ćirilo-metodske misionarske akcije u IX. stoljeću do posljednjih svjedočanstava o upotrebi glagoljskog pisma u XIX. stoljeću. Protegao se život ove pismenosti kroz cijelo jedno tisućljeće. | |
|---|
 |
|---|
| | | |
|---|
| | Na ovoj jedinstvenoj izložbi u Hrvatskoj prikazana je na jednom mjestu glagoljska baština hrvatskog naroda.
Metodički je izložen razvoj glagoljice u povijesnom vremenu, u zemljopisnom prostoru i u ljudskom ambijentu. | |
|---|
| | | | |
|---|
|
|---|
| | | | |
|---|
| |  | |
|---|
| | |
|---|
| | | |
|---|
|
|---|
| | | |
|---|
| | 
| |
|---|
| | POKLONSTVO TRIJU KRALJEVA – Crkva svetoga Roka –meštar Anton s Padove – godina 1529. – Draguć | |
|---|
| | | |
|---|
| | | |
|---|
| | | |
|---|
| |  | |
|---|
| | Minijature, s prikazom poljodjelskih poslova kroz dvanaest mjeseci,
u kalendaru glagoljskog misala vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića iz 1404. godine | |
|---|
| | | |
|---|
|
|---|
| | | |
|---|
| | Izvorno, glagoljica je bila namijenjena Slavenima u Moravskoj i Panoniji.
Na poziv kneza Rastislava, 863. g. Konstantin-Ćiril i Metod iz Soluna dolaze na teritorij Moravske. Konstantin-Ćiril i Metod u razdoblju od 6 mjeseci osmislili su 40 slova glagoljice, zatim su na slavenski jezik preveli dijelove Svetoga pisma i priredili temeljne bogoslužne knjige. Glagoljica i slavensko bogoslužje, nakon Metodove smrti 885. g., potisnuto je iz Moravske. Dio učenika odlazi prema Kijevu, dio kreće prema Preslavu i tu osnivaju školu, a dio dolazi u Ohrid, gdje šire pismenost među narodom. Jedan dio manje obrazovanih klerika prodavan je kao bijelo roblje u Veneciji i tako dolazi na ova naša područja. | |
|---|
| | | | |
|---|
|
|---|
| | | | |
|---|
| |  | |
|---|
| | Bašćanska ploča, oko 1100. godine.
Jedan od najznačajnijih glagoljskih natpisa, važan izvor za povijest razvitka glagoljskog pisma i za hrvatsku povijest. | |
|---|
| | | |
|---|
|
|---|
| | | | |
|---|
| | Glagoljski alfabet Na prvom stupcu stari nazivi za pojedino glagoljsko slovo, tip slova u starijoj obloj glagoljici, tip slova u mlađoj hrvatskoj uglatoj glagoljici, izgovor slova, latinička transliteracija slova i brojčana vrijednost glagoljskih slova. | |
|---|
| | | |
|---|
| |  | |
|---|
| | | | |
|---|
| |  | |
|---|
| | | |
|---|
| | Najstariji glagoljski natpisi nalaze se u Istri i na Kvarneru:
Plominski natpis, 11. stoljeće
Najstariji natpis s istarskog kopna uklesan je na kamenom reljefu iznad lika sv. Jurja koji je prikazan s palmom u ruci.
Rustičan srednjovjekovni reljef nastao je ugledanjem na likove pokojnika s rimskih nadgrobnih spomenika. Valunska ploča, 11. stoljeće
Dvojezični natpis pisan hrvatski glagoljicom i latinski karolinom, bilježi tri stara hrvatska imena bake, sina i unuka. Krčki natpis, 11. stoljeće
Ulomak pisan oblom glagoljicom.
Natpis spominje gradnju benediktinaca glagoljaša, opata i nekoliko starih hrvatskih imena – Dobroslav, Radonja, Rugota. Jurandvorski ulomci, 12. stoljeće
Senjska ploča, 12. stoljeće
Grdoselski ulomak, 12. stoljeće
Humski grafit, 13. stoljeće | |
|---|
| | | | |
|---|
|
|---|
| | | | |
|---|
| | Hrvatski glagoljski kodeksi, rukom pisane liturgijske knjige, sačuvane su u ulomcima počevši od 11. stoljeća.
Stariji primjerci neugledne umjetničke opreme ukazuju na skučene prilike u kojima je živjela glagoljska knjiga.
Najbrojniji i najljepši primjerci potječu iz 14. i 15. stoljeća kad je umijeće hrvatskih pisara i iluminatora bilo na vrhuncu. Većina tih najbogatijih primjeraka sačuvanih kodeksa potječe iz Krbave, Primorja i Istre. | |
|---|
| | | | |
|---|
| |  | |
|---|
| | Beramski (Ljubljanski) misal, oko 1450. godine.
Ljubljanski (Beramski) brevijar, XV. stoljeće.
Novljanski II. Brevijar iz 1495. godine.
Hrvojev misal, početak XV. stoljeća.
Vrbnički I. Misal, iz 1456. godine
Vrbnički II. Misal, iz 1462. godine.
Riječki fragment I.
Riječki fragment II. (original) | |
|---|
| | | | |
|---|
| |  | |
|---|
| | Kločev glagoljaš (Glagolita Clozianus), XI. stoljeće.
Graškovićeg odlomak Apostola, XII. stoljeće.
Mihanovićev odlomak Apostola, XII. stoljeće. Na pozadini Bečki listići, detalj s inicijalom slova P. | |
|---|
| | | |
|---|
|
|---|
| | | |
|---|
| | Naobrazba i znanje glagoljaša | |
|---|
| | | |
|---|
| |  | |
|---|
| | Stranica iz đačke bilježnice, teološkoga priručnika žakna Barića Mandića iz Baške, godina 1715.
Stranica iz Kuzmićeva zbornika, 1724.-1725. godina.
Petrisov zbornik, XV. stoljeće.
Tkonski zbornik, XVI. stoljeće.
Lucidar Košćičićevi odlomci, druga pol. XVII. stoljeća.
Rukopis iz Omišlja, XVIII. stoljeće. | |
|---|
| | | | |
|---|
|
|---|
| | | | |
|---|
| | Egzorcizmi i medicina | |
|---|
| | Recepti i zapisi protiv duhovnih i fizičkih zala koja su ugrožavala čovjeka, njegovu stoku i urod. | |
|---|
| | | | |
|---|
| |  | |
|---|
| | Zakletve od zlih zvijeri i od grada, XVII. – XVIII. stoljeće.
Magijski zapisi i recepti. XIV. – XV. stoljeće.
Drama iz 1556. godine s notnim prilogom iz 1564. godine s gornjega Jadrana.
Klimantovićev zbornik, 1509. godina.
Rukopis stihova Šest šekvencija na martvacu iz 1729. godine. | |
|---|
| | | | |
|---|
|
|---|
| | | | |
|---|
| | Književnost glagoljaša | |
|---|
| |  | |
|---|
| | Legenda o svetoj Tekli, druga polovica XIII. stoljeća
Bašćanski (Premudini) ostrišci, XII. stoljeće.
Vatikanski misal (Illyr 4) iz Omišlja, 1317.-1323. godina.
Misal kneza Novaka iz Krbave, 1368. godina.
Frapćićev psaltir iz 1463. godine. | |
|---|
| | | | |
|---|
|
|---|
| | | | |
|---|
| | Glagoljicom se od 13. stoljeća ispisuju brojni dokumenti svjetovnog sadržaja, prije svega različite isprave i pravni spisi. | |
|---|
| | | | |
|---|
| |  | |
|---|
| | Notorska knjiga bilježnika Ivana Božičevića iz Lošinja, 1601. – 1636. godina
Isprava notara Filipa Pilušinovića iz Novoga, 1475. godina.
Oporuka koju je pisao kastavski notar Ivan Pavlinić 1625. godine.
Testament Kate pokojnoga Mika Magašića u Baški na Krku, 28. IV. 1760. godine.
Takozvani buletini iz Baške nastali 1775. godine.
Kožljačko-mošćenički razvod pisan 2. studenoga 1395. godine.
Veprinački statut, pisan 1507. godine.
Istarski razvod, 1275. – 1325. godina.
Vinodolski zakon, 1288. godina.
Isprava kneza Matina Frankapana od 5.rujna 1458. godine.
Isprava kneza Štefana Frankapana iz 1439. godine.
Testament Jelene, sestre Petra Kružića iz godine 1541. u Lupoglavu (Istra).
Registar (Kvadirna) Bratovštine svetoga Antona u Zabrešcu, župa Dolina kod Trsta (Italija) iza 1548. godine.
Knjiga primitaka i izdataka Bratovštine (Crkve) svetoga Antuna u Belom na otoku Cresu, 1572. - 1641. godina.
Zapisnici Bratovštine svetoga Jurja na Trsatu (Rijeka), 1566. godina.
Matične knjige iz Materade (Istra), XVIII. stoljeće.
Isprave riječkog notara Gverina Tihića iz 1546. godine. | |
|---|
| | | |
|---|
|
|---|
| | | |
|---|
| | Glagoljska tiskana knjiga | |
|---|
| | | | |
|---|
| | I u Hrvatskoj početak novoga vijeka obilježen je tiskanjem prvih knjiga. Hrvatski glagoljski tisak vrhunac je glagoljaške kulture.
Tiskala su se pretežno djela liturgijskog, nabožnog i vjerskopoučnog sadržaja, te početnice. | |
|---|
| |  | |
|---|
| | | |
|---|
| | Misal rimskij va ezik slovenskij sazdan. Rim, 1631. godina.
Missal rimskij slavenskim jazikom. Rim, 1741. godina.
Rimski misal slavinskim ezikom. Rim, 1893. godina.
Misi za umršee. Rim, 1893. godina. | |
|---|
| | | | |
|---|
|
|---|
| | | | |
|---|
| | Hrvatski prvotisak | |
|---|
| | | |
|---|
| | Misal po zakonu Rimskoga dvora, tiskan je – kako stoji u kolofonu – 22. veljače 1483. Mjesto tiskanja ostalalo je do danas nepoznato. Pretpostavlja se da je to bila Venecijia, no postoji i teza da je Misal tiskan u ličkom Kosinju. | |
|---|
| |  | |
|---|
| | | |
|---|
|
|---|
| | | | |
|---|
| | Godine 1530. osnovana je hrvatska tiskara u Rijeci. Njezin je utemeljitelj modruški biskup Šimun Kožičić Benja, koji je u Rijeku doveo majstore tipografe iz Brescie, Dominika i Bartolomea. Tiskara je djelovala razmjerno kratko, vjerovatno samo dvije godine, a objavila je pet glagoljskih knjiga. | |
|---|
| |  | |
|---|
| | | |
|---|
|
|---|
| | | | |
|---|
| | Glagoljski tisak protestanata nastavak je hrvatske glagoljske tradicije i djelo većinom istarskih glagoljaša. Glavne uloge s hrvatske strane imali su Stjepan Konzul Istranin iz Buzeta Antun Dalmatin iz Senja. U Urachu kod Tübingena osnovana je tiskara u kojoj je od 1561. do 1565. godine tiskano oko 30 knjiga, pretežno na glagoljici. | |
|---|
| |  | |
|---|
| | | |
|---|
| | | | |
|---|
| | Dođite i posjetite nas! | |
|---|
| | | | |
|---|
| | Budite svjedoci hrvatske kulturne prošlosti nastale i očuvane na ovom našem primorskom kamenu. | |
|---|
| | | | |
|---|
| | Na temelju Ekl, V.; Fučić, B. Izložba Glagoljica : vodič. Rijeka : Naučna biblioteka Rijeka, 1968 i sinopsisa vođenja po Izložbi, sastavila Evgenia Arh, dipl. knjiž. | |
|---|
|
|
Međunarodni partneri SVKRI
|
